Copyright poslovni
Nakon dužeg razdoblja bez javnih istupa, Kristijan Gelo, istaknuti poduzetnik i investitor u području nekretnina i turizma, po prvi puta u nekoliko godina odlučio je dati intervju za medije, a upravo je Poslovnom dnevniku odlučio podijeliti vlasite uvide o trenutnom stanju i budućnosti real estate sektora u Hrvatskoj. Kao čelnik Tulipan grupe, Kristijan Gelo stoji iza niza uspješnih i održivih projekata, uključujući nedavno nagrađeni Mall of Split, koji je dobio prestižni LEED Platinum certifikat kao potvrdu iznimne predanosti kvaliteti i održivosti. S ambicioznim razvojnim planovima koji dodatno učvršćuju poziciju Tulipan grupe na tržištu, ovaj intervju donosi aktualne i stručne perspektive o budućnosti nekretninskog sektora, inovacijama i prilikama koje su pred nama – pročitajte što nam je Kristijan Gelo otkrio o svojim vizijama, iskustvima i strategijama koje oblikuju budućnost poslovanja u Hrvatskoj i regiji. Kako biste opisali trenutno stanje sektora nekretnina u Hrvatskoj i koje ključne izazove prepoznajete? Tržište nekretnina u Hrvatskoj trenutačno je u izrazito neuravnoteženom stanju. Ne postoji jasno definirano i uređeno tržište u smislu odnosa cijene i kvalitete, cijene su izuzetno visoke, dok je kvaliteta izgrađenih nekretnina stagnirala. Drugim riječima, kupci danas često plaćaju visoke cijene za nekretnine koje ne prate standarde suvremene gradnje. Ključni problem u Hrvatskoj je uvjerenje da se stambena pitanja mogu riješiti isključivo političkim odlukama. Iskustvo pokazuje da nijedna država nije riješila taj problem bez aktivnog uključivanja tržišta. Tek kada se privatnom sektoru omoguće veća ulaganja u stambene kapacitete, dolazi do rasta kvalitete nekretnina zbog veće konkurencije, a sa većom ponudom na tržištu dolazi do pada cijena. Dokle god politički akteri smatraju da je POS model dovoljan za rješavanje stambenih potreba građana, ili neke druge političke mjere, a ne prepoznaju ključnu ulogu slobodnog tržišta u okviru jasno definiranih pravila i regulatornog okvira, stanje na tržištu nekretnina ostat će nepromijenjeno. Poanta ne bi trebala biti subvencioniranje skupih stanova, već omogućavanje gradnje povoljnih stanova. Drugi izazov leži u nedostatku institucionalne fleksibilnosti kada je riječ o prilagodbi gospodarskih djelatnosti stvarnim potrebama tržišta. Sve dok vlasti ne prepoznaju nelogičnost zadržavanja industrijskih zona iz 60ih, 70ih i 80ih godina, unutar gradskih područja, teško je očekivati ubrzani razvoj. Gradovi se često oslanjaju na zastarjele prostorne planove koji više ne odgovaraju sadašnjosti. Jedan od pozitivnih primjera je zona P26 u Splitu, gdje se jasno vidi na koji način urbanizacija i revitalizacija takvih područja može imati izravan i brz učinak. Brownfield projekte možemo vidjeti na pozitivnim primjerima iz inozemstva, poput Hamburga, koji je svoju luku pretvorio iz industrijske u stambenu zonu, ili Osla, gdje su bivša brodogradilišta prenamijenjena u moderne stambene četvrti. Takvi projekti omogućuju brzu i efikasnu urbanističku transformaciju uz minimalna ulaganja u infrastrukturu, budući da već postoji osnovna mreža priključaka, prometnih veza i javnih sadržaja. Imamo i jedan dobar primjer iz Hrvatske, zagrebački projekt Green Gold, no, nažalost, takvi su primjeri kod nas rijetkost. Tulipan grupa nedavno je za Mall of Split dobila LEED Platinum certifikat – kako to utječe na Vašu poslovnu strategiju i privlačenje investitora? Dodjela LEED Platinum certifikata za Mall of Split predstavlja značajno priznanje za nas, ali i potvrdu naše dugoročn strategije usmjerene prema održivosti, energetskoj učinkovitosti i odgovornom poslovanju. Još od samog početka projektiranja, cilj nam je bio ostvariti visoke standarde, inicijalno smo ciljali na LEED Gold, ali smo na kraju, zahvaljujući detaljnoj implementaciji svih potrebnih kriterija, postigli i više te dobili najviši mogući certifikat, LEED Platinum. To nije samo oznaka na papiru, to je dokaz da naš objekt ispunjava najviše svjetske standarde u pogledu potrošnje energije, emisije CO₂, kvalitete zraka, korištenja prirodnih resursa, gospodarenja otpadom i ukupne održivosti. Takav pristup danas više nije opcija nego nužnost, posebno ako želite privući međunarodne investitore i dugoročno konkurirati na međunarodnom tržištu. U Tulipan grupi njegujemo filozofiju da svaka nekretnina mora imati ne samo ekonomsku računicu, nego i biti u skladu s okolišem te društveno odgovorna. U današnjem vremenu održivost nije samo stvar imidža, već stvar tržišne realnosti. Investitori, osobito institucionalni i fondovi koji upravljaju velikim kapitalom, više ne promatraju projekte samo kroz financijsku prizmu, oni inzistiraju na ESG standardima, a međunarodni certifikati poput LEED-a ključni su pokazatelji usklađenosti s tim standardima. Naš cilj je razvijati projekte koji su dugoročno održivi i društveno odgovorni, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu. LEED Platinum certifikat za Mall of Split nije kraj puta, nego početak jedne nove faze u kojoj će svi naši budući projekti težiti jednakim ili još višim standardima održivosti. To je temelj koji gradimo za generacije koje dolaze, jer vjerujemo da odgovorna gradnja danas znači bolju budućnost za sve nas. Koje su najvažnije lekcije koje ste naučili tijekom karijere u području stambenih i turističkih projekata? Jedna od najvažnijih lekcija koje sam tijekom svoje karijere naučio u području stambenih i turističkih projekata jest da u Hrvatskoj, nažalost, ne postoji stabilna pravna i regulatorna osnova koja bi omogućila dugoročno i strateško planiranje. Pravna sigurnost, koja je temelj svakog ozbiljnog investicijskog ciklusa, ovdje je upitna, jer se zakonski i prostorni okviri mijenjaju prečesto, nepredvidivo i bez konzistentne vizije razvoja. Ono što vrijedi danas, sutra više ne mora biti primjenjivo. To stvara veliku neizvjesnost za investitore i ozbiljno ograničava profesionalni i tržišni razvoj sektora. Tijekom mojih 20 godina rada u Hrvatskoj postalo je jasno da su raznovrsne političke odluke definirale razvoj turizma i stanogradnje i utjecale na dugogodišnji razvoj istih. Često su takve ad hoc odluke bile politički donesene iz populističkih razloga ili na temelju javnog mijenja, a u suprotnosti su s onim što tržištu stvarno treba. Primjerice, razvoj turističkih nekretnina, koji u mnogim zemljama Europske unije donosi snažne investicije, nova radna mjesta i rast lokalnog gospodarstva, u Hrvatskoj je često otežan regulatornim ograničenjima, nelogičnim primjenama i prostornim planovima ili jednostavno sporim administrativnim procesima. Slično se događa i u sektoru stanogradnje, gdje birokratske barijere i proizvoljno tumačenje pravilnika i zakona koče razvoj stanogradnje. Zato vjerujem da će jedna od ključnih točaka u budućnosti biti upravo stvaranje stabilnog, stručnog i predvidivog okvira za razvoj, koji će omogućiti da investicije u stambene i turističke projekte imaju jasne uvjete i stabilna pravila. Samo tako možemo govoriti o zdravom i konkurentnom tržištu nekretnina koje stvara dugoročnu vrijednost i gdje smo konkurenti sa svim našim mediteranskim susjedima. Kako vidite budućnost turizma u Hrvatskoj, posebno u kontekstu održivosti i ekoloških standarda? Budućnost hrvatskog turizma, ako želimo da bude dugoročno održiva i konkurentna, mora se temeljiti na snažnijoj specijalizaciji i odmaku od sezonalnosti. Turizam koji se bazira isključivo na ljetnim mjesecima, sunce i more, odavno nije dovoljan, ni s tržišne, ni s održive strane. Ključ leži u razvoju cjelogodišnjeg turizma, a on se ne događa sam od sebe. Cjelogodišnji turizam u svojoj srži podrazumijeva visokovrijedne niše kao što su luksuzni, zdravstveni, konferencijski (MICE), sportski i wellness turizam. To su segmenti privlače goste tijekom cijele godine i stvaraju novu vrijednost za destinaciju i rasterećuju je. Obiteljski turizam, iako važan, ima svoj prirodni sezonski okvir i ne može sam nositi turističku godinu. Zato je nužno strateški razvijati turizam koji nije masovan, nego ciljan, oslonjen na kvalitetu usluge, snažan sadržaj i visoke ekološke standarde. Tu ključnu ulogu imaju međunarodni brendovi koji svojim ulaskom u destinaciju donose ne samo investicije, već i globalnu vidljivost, know how, visoke operativne standarde i specijalizaciju. No da bi ovakve specijalizirane ponude s međunarodnim brendovima razvijali u Hrvatskoj, potrebno je osigurati stabilan pravni okvir i da se točno zna u kojem vremenskom okviru se mogu dobiti dozvole. Budući da međunarodni brendovi djeluju u skladu s globalno prihvaćenim standardima, njihovo prisustvo na hrvatskom tržištu potiče primjenu i usklađivanje s tim istim standardima. Sve ovisi o tome hoće li ovaj novi zakon Ministarstva graditeljstva proći. Ako predloženi zakon prođe u ovom obliku, slobodno mogu reći da se vraćamo u ledeno doba, jer će ovakve specijalizirane turističke nekretnine biti vrlo teško realizirati. Mall of Split jedan je od najvećih shopping centara u regiji – koji su ključni faktori koji su doveli do njegovog uspjeha? Uspjeh Mall of Splita rezultat je prije svega ustrajnosti u viziji i dosljednosti u njezinoj realizaciji. Od samih početaka znali smo da ne želimo biti samo još jedan trgovački centar, naš cilj bio je stvoriti modernu A klasa destinaciju koja objedinjuje lifestyle, gastronomiju, zabavu i vrhunski maloprodajni sadržaj. I u tome nismo pristajali na kompromise. Nismo podlegli kratkoročnim tržišnim pritiscima, već smo gradili našu dugoročnu viziju i koncept. Ključni faktor našeg uspjeha svakako je i kontinuirano ulaganje u razvoj sadržaja i praćenje globalnih trendova. Centar se neprestano transformira i prilagođava potrebama posjetitelja. Nakon deset godina ciklusa trenutačno razvijamo nove koncepte dječje igraonice, gastronomske i medicinske ponude, koji će Mall of Split pripremiti za sljedeći ciklus od deset godina. Želimo da naši posjetitelji dožive još bogatije i potpunije iskustvo, od zabave i njege, preko kupovine, do uživanja u zdravoj i kvalitetnoj hrani. Naša baza su naši zakupci, i ponosni smo na tenant mix koji smo izgradili. Uspjeli smo formirati jedan od najvećih sportskih klastera unutar trgovačkog centra u ovom dijelu Europe, okupljajući renomirane brendove iz segmenta sportske opreme i aktivnog načina života. Pored toga, imamo prisutnu cijelu Inditex grupaciju, što nam je dodatna vrijednost u usporedbi s drugim centrima. Poseban naglasak stavljamo i na segmente zdrave hrane, specijaliziranih trgovina i inovativnih usluga, kako bismo zadovoljili potrebe sve zahtjevnijeg potrošača. U konačnici, uspjeh Mall of Splita temelji se na jasnoj strategiji, snažnom partnerstvu s zakupcima, te kontinuiranoj usmjerenosti na krajnjeg korisnika. Mi ne gradimo samo komercijalni prostor, mi gradimo zajednicu i destinaciju koja se razvija sa svojim posjetiteljima. Koje planirane razvojne projekte Tulipan grupe smatrate najperspektivnijima u idućih nekoliko godina? U idućih nekoliko godina, kao najperspektivnije razvojne projekte Tulipan grupe vidimo one usmjerene na segment luksuznih nekretnina, kako stambenih, tako i poslovnih. Promjene koje se događaju u strukturi tržišta, razina ekonomskog razvoja određenih sektora te rast potreba domaćih i stranih klijenata jasno upućuju na to da postoji rastući interes za većim, kvalitetnijim i sofisticiranijim prostorima. U Hrvatskoj danas raste broj domaćih tvrtki koje se brzo razvijaju i koje žele uredske prostore koji prate suvremene standarde, po pitanju dizajna, tehnologije, održivosti i prestiža. Isto tako, sve je veći broj građana koji su platežno sposobni i koji traže stambene nekretnine većeg komfora, više privatnosti i dodatnih sadržaja, bilo za svakodnevni život, bilo kao vikend ili sezonsku nekretninu. Međutim, ono što smatramo posebno velikim potencijalom jest interes imućnih građana Europske unije za Hrvatsku kao destinaciju za odmor, ali i za život. Sigurnost, kvaliteta života, prirodne ljepote, mirna okruženja i stabilnost čine Hrvatsku iznimno atraktivnom u očima te klijentele. Mi često zaboravljamo, ali Hrvatska je u ovom trenutku najsigurnija zemlja u Europskoj uniji, a to strani građani jako cijene. Sigurnost je postala jedan od najvažnijih životnih faktora. Šteta je što Hrvatska do sada nije dovoljno iskoristila prilike za pozicioniranje na karti luxury i ultra luxury resort destinacija, iako za to imamo sve preduvjete, od krajolika, preko kulture i klime, do geografskog položaja. Tulipan grupa upravo tu vidi svoju priliku: razvijati projekte koji nisu masovni, već vrhunski, usmjereni na zahtjevnu klijentelu cjelogodišnjeg gosta, a ne sezonskog. Takvi gosti stvaraju visoku dodatnu vrijednost za lokalnu zajednicu, hrvatski turizam i gospodarstvo u cjelini. Ponavljam se, naravno, ako bude usvojen zakon koji predlaže Ministarstvo graditeljstva, realizacija takvih projekata postat će vrlo teška do nemoguća. Kako balansirate profitabilnost s održivošću u svojim investicijama? Ključna prednost Tulipan grupe je u tome što nismo nekretninski fond koji operira isključivo na temelju kratkoročnih prinosa. To nam daje značajnu fleksibilnost i mogućnost da pristupimo svakom projektu s dugoročnom vizijom, bez pritiska da ostvarimo brzi povrat ulaganja pod svaku cijenu. U takvom okruženju možemo pažljivo razvijati projekte koji su istovremeno ekonomski održivi i u skladu s visokim standardima okolišne i društvene odgovornosti. Upravo zato u našim investicijama ne gledamo samo na financijske pokazatelje, već i na širi kontekst, kakav utjecaj projekt ima na zajednicu, okoliš, lokalnu infrastrukturu, krajnje korisnike. Vjerujemo da su održivost i profitabilnost u današnje vrijeme međusobno povezani. Dugoročno gledano, samo održiv projekt može biti uistinu uspješan i isplativ. Klijenti, zakupci i investitori sve više cijene projekte koji su promišljeni, energetski učinkoviti i izgrađeni s poštovanjem prema prostoru i ljudima. Koje mjere preporučujete hrvatskim vlastima za podršku razvoju sektora nekretnina i turizma? Kao prvo, važno je da donositelji odluka u Hrvatskoj shvate da ne postoji čarobna mjera koja će preko noći riješiti izazove u sektoru nekretnina i turizma. Ono što zaista može donijeti promjenu jest stvaranje predvidljivog, stabilnog i strateški postavljenog regulatornog okvira koji će omogućiti tržištu da se zdravo i dugoročno razvija. Bez toga, svaka pojedinačna intervencija ostaje kozmetička i kratkoročna. Jedan od najbržih i najlogičnijih koraka bio bi aktiviranje brownfield lokacija, napuštenih ili nedovoljno iskorištenih I zona koje već raspolažu razvijenom infrastrukturom. Gotovo svaki grad ima bivše tvorničke komplekse, skladišta i slične prostore koji trenutačno nisu u funkciji niti u planskoj namjeni. Stavljanjem takvih područja u aktivnu upotrebu znatno bi se ubrzao proces realizacije investicijskih projekata, jer infrastruktura već postoji i u funkciji je. Time bi gradovi i općine izbjegli dodatne troškove izgradnje komunalne infrastrukture, a investitori ne bi morali godinama čekati njezinu izgradnju i odobrenje, što je često preduvjet za početak realizacije njihovih projekata. U mnogim europskim gradovima upravo su brownfield projekti bili okidač za urbanu regeneraciju i stvaranje kvalitetnog, održivog životnog prostora. Apeliram na županijsku i državnu razinu vlasti da omoguće planski razvoj miješanih zona, prostora koji kombiniraju stanovanje, uredske prostore, usluge, javne sadržaje i turističke rekreacijske zone jer su one ključ za urbani razvoj. Pogledamo li današnje urbanističke planove u nekim gradovima, vidjet ćemo prostrane industrijske zone koje su većinom neiskorištene, no i dalje su klasificirane kao I. zona, bez obzira na stvarnu funkcionalnost i potrebu. Samo strateškim odlukama na višim razinama, koje nadilaze lokalne ad hoc pristupe, možemo omogućiti gradovima da se planski razvijaju i postanu prostori u kojima ljudi mogu kvalitetno živjeti, raditi i provoditi slobodno vrijeme u istom dijelu grada. Pod ad hoc pristupe mislim da se pojedinom investitoru i po određenim uvjetima omogući razvoj i točkastu izmjenu prostornog plana. Osim što bi se tako stvorila nova urbana središta, rasteretile bi se postojeće gradske jezgre, smanjile prometne gužve i osigurala bolja kvaliteta života za građane. To nisu ni skupe ni radikalne mjere, to su osnovni preduvjeti za moderan urbanizam koji u mnogim zemljama već godinama funkcionira. Vrijeme je da i Hrvatska napravi taj korak, budući da je jasno kako se novi industrijski projekti razvijaju isključivo unutar novoformiranih industrijskih zona. Kako procjenjujete utjecaj globalnih ekonomskih trendova, poput inflacije ili kamatnih stopa, na Vaše poslovanje? Globalni ekonomski trendovi, kao što su inflacija i kretanje kamatnih stopa, imaju značajan utjecaj na naše poslovanje, posebice u sektoru nekretnina koji je osjetljiv na promjene financijskih uvjeta. Povećana inflacija utječe na rast troškova nekretninskog projekta i može utjecati na dinamiku investicija. Visoke kamatne stope povećavaju trošak nekretninskog objekta, što može smanjiti dostupnost kapitala i usporiti investicije, ali i utjecati na kupovnu moć krajnjih korisnika. Svjestan sam da se države EU koje se nerazumno zadužuju i ne uspijevaju smanjiti dugove učinkovitim upravljanjem, jednostavno rečeno, često oslanjaju na inflaciju kao sredstvo za obezvrjeđivanje dugova, što negativno utječe na građane i gospodarstva svih država. Mi, kao Tulipan Grupa, suočeni smo s globalnim ekonomskim trendovima i prilagođavamo razvojni investicijski ciklus u nekretninskom projektu na unaprijed predvidivi period, uz zaštitu putem ugovora i indeksacije na tržištu. Kako Tulipan grupa odabire lokacije za svoje projekte i što uzimate u obzir pri tome? Odabir lokacija za projekte u Tulipan grupi nikada nije slučajan, temelji se na planiranju, analizi urbanih potreba i realnom sagledavanju potencijala prostora. Uvijek gledamo širu sliku, kako se određeno područje može transformirati, koja mu je urbana funkcija, i na koji način možemo doprinijeti njegovom razvoju, a ne samo u njega ugraditi građevinu. Primjer toga je zona Mejaši u Splitu, gdje smo razvili projekt unutar posebne zone P26. To je danas jedan od najvećih i najznačajnijih urbanih zahvata u novijoj povijesti grada. Na toj lokaciji smo planirali razvoj ukupno osam projekata s bruto građevinskom površinom od oko 400.000 četvornih metara. Već smo realizirali ključne projekte: Mall of Split kao regionalni centar moderne trgovine i lifestylea, zatim stambene projekte Terrase Jug i Terrase Zapad, koji su značajno podigli kvalitetu stanovanja u tom dijelu grada. U ovom trenutku radimo na realizaciji hotela Pullman, u suradnji s globalnom grupacijom Accor, s kojom smo već potpisali ugovor o suradnji. Projekt će dodatno osnažiti poziciju zone kao multifunkcionalnog urbanog središta. Nadalje, ishodili smo uvjete za projekt Domino Tower, poslovno komercijalnu zgradu luksuznijeg karaktera, koja će uključivati vrhunske poslovne prostore i poslovne apartmane, za kojima postoji konkretna tržišna potražnja. Osim toga, pripremamo i projekt još jedne poslovne zgrade u neposrednoj blizini Mall of Splita, čime dodatno jačamo poslovni klaster koji smo strateški razvili u tom dijelu grada. Uz to, otvoreni smo i prema velikim brownfield projektima diljem Hrvatske. Imamo kapacitet i iskustvo za realizaciju takvih kompleksnih urbanih transformacija, što znači revitalizaciju napuštenih i zapuštenih zona koje već imaju razvijenu infrastrukturu, a mogu postati nova urbana središta. Ključ je uvijek isti: dugoročna vizija, konkretna potreba tržišta i stvaranje stvarne vrijednosti, za grad, za zajednicu i za krajnje korisnike. Imate li savjete za mlade poduzetnike koji žele uspjeti u sektoru nekretnina i turizma? Moj najvažniji savjet mladim poduzetnicima u sektoru nekretnina i turizma je da jasno definiraju svoju nišu i dobro poznaju svog krajnjeg korisnika. Jedna od najčešćih grešaka je pokušaj da se ‘gradi za sve’, takav pristup rijetko rezultira uspjehom jer tržište traži specifične, ciljno orijentirane proizvode. Potrebno je usmjeriti se na jasnu segmentaciju, razumjeti potrebe i želje ciljane skupine te na temelju toga kreirati proizvode koji će stvarno odgovarati njihovim očekivanjima. To znači razvijati konkretne nekretnine na ispravnim lokacijama za konkretnog korisnika. U konačnici, uspjeh dolazi kroz strpljenje, upornost i konstantno učenje, kao i kroz razumijevanje da je kvalitetan proizvod i dobar odnos s kupcem ono što gradi dugoročni ugled i povjerenje na tržištu. Što osobno smatrate svojim najvećim uspjehom u poslovnom svijetu i kakvi su Vaši budući ciljevi? Svojim najvećim poslovnim uspjehom smatram činjenicu da sam uspio zadržati povjerenje svojih investitora i partnera kroz sve velike krize koje su obilježile proteklo desetljeće i pol. Od bankarske krize 2008./2009., preko grčke dužničke krize 2010., Covid krize 2019./2020., pa do svih ostalih izazova i nestabilnosti na tržištu. To povjerenje nije nešto što se može kupiti ili brzo steći, ono se gradi godinama predanog rada i dosljednosti. Uspjeh poslovanja prvenstveno je zasnovan na ljudima, na međuljudskim odnosima, partnerstvima i zajedničkim vrijednostima koje nas povezuju, a pod tim prvenstveno mislim na svoje investitore koji su uz mene od samih početaka. Također, zahvalan sam što imam uz sebe suradnike koji su sa mnom od samih početaka i koji su svojim znanjem, predanošću i lojalnošću ključni dio uspjeha Tulipan grupe, a samim time i mojim uspjehom. Tulipan Grupa je 2010. godine, u najtežem svjetskom ekonomskom razdoblju, bila jedan od najvećih stranih investitora u Hrvatskoj, s investicijama koje su činile značajan dio ukupnih priljeva stranog kapitala. To potvrđuje koliko je važno ostati usredotočen, imati jasnu viziju i strateški pristup, čak i kada je tržište izrazito zahtjevno. Koje vrste nekretnina (stambene, komercijalne, luksuzne) smatrate najperspektivnijim za ulaganje u sljedećih pet godina? U idućih pet godina ulaganja u luksuzne nekretnine nameću se kao najperspektivniji oblik investiranja. Cijene standardnih nekretnina već su dosegle iznimno visoke razine, zbog čega luksuzni segment tržišta postaje sve konkurentniji i lakše ostvaruje prodaju. Osim toga, tržište luksuznih nekretnina ima sposobnost privući kako domaće kupce s višom kupovnom moći, tako i međunarodne investitore i kupce, posebice one koji traže sigurnost ulaganja i visoku kvalitetu života. U ovom segmentu, osim same kvalitete izgradnje, sve više je važno i da nekretnine zadovoljavaju moderne održive standarde, to postaje imperativ kako za kupce, tako i za investitore. Stoga, ulaganja u luksuzne nekretnine koje su usklađene s principima održivosti i zelenih tehnologija predstavljaju najbolju kombinaciju za siguran i profitabilan razvoj u budućnosti. Kako se nosite s izazovima nedostatka radne snage u građevinskom sektoru i što predlažete za rješavanje tog problema? Suočavamo se s izazovima nedostatka radne snage u građevinskom sektoru kao i sve druge tvrtke. Mi kao Tulipan Grupa, kroz dugogodišnje, stabilne partnerske odnose već gotovo dva desetljeća surađujemo s istim građevinskim tvrtkama, s kojima smo razvili međusobno povjerenje i jasnu koordinaciju. Imamo nepisano pravilo da poslove dodjeljujemo upravo tim tvrtkama, koji zauzvrat održavaju i čuvaju kapacitete svojih radnika rezervirane za naše projekte. Znamo tko nam gradi roh bau, tko radi stolariju, tko je zadužen za obrtničke radove, što nam omogućuje sigurnost u rokovima i realizaciju projekta. Takvi partnerski odnosi na bazi povjerenja i profesionalizma stvaraju stabilnost i sigurnost za obje strane, što je u uvjetima nedostatka radne snage ključna prednost. Međutim, najveći potencijal leži u hrvatskoj građevinskoj ekspertizi koja je, nažalost, tijekom godina napustila zemlju. Najbolji poticaj za njezin povratak i zadržavanje stručnjaka u Hrvatskoj bio bi sustavan rad na političkoj razini, osobito u pogledu poboljšanja odnosa između bruto i neto plaća. To se odnosi i na ljude koji već žive i rade u Hrvatskoj. Šire gledano, važno je ulagati u obrazovanje i osposobljavanje novih kadrova te osigurati bolje uvjete rada i motivaciju u građevinskom sektoru. Uz to, poticanje tehnoloških inovacija i digitalizacije procesa može doprinijeti većoj produktivnosti i smanjenju ovisnosti o nedostatku radne snage. Kako regulative i zoniranje utječu na Vaše planove za razvoj novih projekata, posebno u urbanim područjima? Regulative i zoniranje imaju ključan utjecaj na naše planove razvoja novih projekata, osobito u urbanim područjima. Međutim, kao što sam već spomenuo, u Hrvatskoj ne postoji prava pravna sigurnost koja bi nam omogućila srednjoročno i dugoročno planiranje. Zbog čestih promjena u zakonodavnom okviru, često smo prisiljeni reagirati ad hoc, odnosno prilagođavati se trenutnim okolnostima i donošenju novih odluka u hodu. Takva situacija otežava razvojni proces, usporava investicije i povećava rizike, što nije dobro ni za investitore, ni za tržište nekretnina u cjelini. Da bi se postigla održivost i stabilnost, nužno je da regulative budu jasne, dugoročne i da podupiru razvojni potencijal gradova, uključujući i mogućnost stvaranja kvalitetnih mješovitih zona, koje bi pridonijele boljoj organizaciji prostora i funkcionalnijem urbanom razvoju. Samo stabilan, transparentan i predvidiv pravni okvir može omogućiti da se ambiciozni projekti planiraju i realiziraju na vrijeme, u skladu s potrebama tržišta i održivim standardima.
